Ivan Vučetić

Ivan Vucetic

Otac daktiloskopije

Radeći na otkrivanju zločina, udaljujući se od tada primjenjivane Bertillionove antropometrijske metode, a polazeći od sličnog eksperimenta britanskog antropologa Galtona, otkrio je neponovljivost svakog otiska i usustavio metodu identifikacije pomoću otiska prsta – daktiloskopiju. Od rujna 1891. povjereno mu je osnivanje ureda za identifikaciju, gdje je osmislio i opremu za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju, te drvenu spravu, tzv. daktilonom s deset otvora za prste lijeve i desne ruke, u koji se umetao osobni karton zvan “ficha”.
Iako nije prvi koji je uočio neponovljivost otiska svake jedinke, tek je Vučetić razvio prvi praktički primjenjiv sustav klasifikacije otisaka papilarnih linija.

 

Autor je mnogobrojnih djela iz područja daktiloskopije, od kojih izdvajamo: Usporedna daktiloskopija (1904.), Identifikacija ličnosti (1907.), Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina (1909.), Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati (1920.) itd. Daktiloskopija je proslavila Vučetića (Juan Vucetich) i Argentinu širom svijeta. Bio je član Francuske akademije i Antropološkog instituta u Parizu.
Vučetić je u sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine posjetio rodni Hvar. Tom je prigodom i hvarskoj općini darovao jedan primjerak svoje glasovite knjige «Dactiloscopia comparada» s posvetom «S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine».

Biografija

Izum: Daktiloskopija – metoda identifikacije pomoću otisaka prstiju

Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.
1891. godine Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka.
Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični.
Ivan Vučetić je izdao brojna djela vezana uz daktiloskopiju, a Vučetićev sistem klasifikacije otisaka prstiju usvojili su Brazil, Čile, Urugvaj, a kasnije i cijela Južna Amerika.
Ivan Vučetić je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, čiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.

 Galerija fotografija

 

Video

Izvor: Internet

Menu